Izvor: bbzinfo.hr
Nakon prosvjeda djelatnika hitne medicinske službe u Zagrebu, razgovarali smo s Tomislavom Petrušićem, predsjednikom Udruge Hitna 194. U otvorenom razgovoru govori o ukidanju beneficiranog radnog staža, problemima na terenu, odbijenom elaboratu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te planovima Udruge za buduće djelovanje.
Zašto je beneficirani radni staž djelatnicima hitne pomoći ukinut još 1998. godine?
-Te je godine tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang ukinuo beneficirani radni staž djelatnicima hitne pomoći, uz obećanje da će ga već sljedeće godine ponovno uvesti. Obrazloženje je bilo da se status treba riješiti za sve zdravstvene djelatnike, no to se, nažalost, nikada nije dogodilo. Od tada smo mi, djelatnici hitne, u nepovoljnom položaju u odnosu na druge dvije žurne službe – vatrogasce i djelatnike MUP-a.
Naši kolege iz policije mogu u mirovinu nakon 32 godine staža, vatrogasci nakon 33, dok djelatnici hitne moraju raditi više od 40 godina – doslovce do 65. ili 67. godine života. To je ogroman problem jer imamo ljude na terenu s 63 godine koji moraju voziti sanitetska vozila, reanimirati pacijente, nositi ih po zgradama bez lifta… Taj posao je i fizički i psihički izuzetno zahtjevan.
Smatrate li da ste, kao djelatnici hitne, izigrani?
– Da, izigrani smo. To je bila odluka tadašnje Vlade i ministra, a posljedice osjećamo i danas. U hitnoj službi trenutno radi oko 4500 djelatnika – brojka koja nije mala, ali ni prevelika. Državu bi povratak beneficiranog radnog staža za djelatnike prijavno-dojavnih jedinica, sanitetskog prijevoza, timove na terenu i helikoptersku hitnu službu koštao šest do sedam milijuna eura godišnje. To nije veliki iznos, a riješio bi ogroman problem. Smanjio bi broj dugotrajnih bolovanja i troškove terapija, a sustav bi bio učinkovitiji i pravedniji. Trenutno se zapošljavaju novi ljudi koji često ne dobivaju ugovore na neodređeno, što dugoročno nije dobro ni za državu, ni za djelatnike, a ponajmanje za pacijente – koji su ipak najvažniji.
O čemu se točno radi u elaboratu koji je odbio Hrvatski zavod za javno zdravstvo?
– Riječ je, nažalost, o kupovanju vremena. Tu je priču najviše gurala ravnateljica Maja Grba Bujević, ali ona jednostavno „ne drži vodu“. Kada su djelatnici hitne imali beneficirani radni staž, nije bio potreban nikakav elaborat da bi im se on ukinuo – pa ne bi trebao ni sada da se ponovno uvede. Policajci i vatrogasci nemaju elaborate, već im je to regulirano zakonom. Mi, s druge strane, nemamo zakon o hitnoj medicini, već radimo po pravilnicima koji su često nedorečeni i lako se krše. Još prije dvije i pol godine predlagali smo tadašnjem ministru Viliju Berošu da pokrene radnu skupinu za izradu Zakona o hitnoj medicini. Taj zakon bio bi važan i za djelatnike i za pacijente – omogućio bi jednake uvjete pružanja hitne pomoći u cijeloj Hrvatskoj.
Kakve bi promjene taj zakon donio?
– Primjerice, propisao bi starost i tehničko stanje vozila. Danas u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje ja radim, imamo vozila stara deset godina i s više od 600 tisuća kilometara. Novi zakon bi jasno rekao: za hitnu pomoć vozilo ne smije biti starije od tri godine, a za sanitet od pet, niti imati više od 100 tisuća kilometara. Radna skupina je taj zakon napisala gotovo 90 posto, ali on već godinu dana stoji u ladici Ministarstva zdravstva. U njemu smo predložili da se djelatnicima hitne na terenu nakon svake godine rada prizna tri mjeseca beneficiranog staža. Što se tiče elaborata koji spominje Zavod za javno zdravstvo – problem je u tome što mi nemamo dovoljno zabilježenih bolovanja ili zahtjeva za psihološku pomoć nakon intervencija. No to nije zato što nam nije teško, nego zato što kad se netko ozlijedi, jednostavno nazove kolegu koji ga zamijeni u smjeni. Liječnici u hitnoj također brzo odlaze – primjerice, u Daruvaru se u posljednjih 13 godina promijenilo čak 73 liječnika. Mnogi dolaze svježi sa studija, ostaju godinu-dvije i odlaze dalje. Hitna im je samo odskočna daska. Dakle, i da imamo evidenciju bolovanja, statistika ne bi pokazala stvarno stanje.
Kakva je podrška javnosti vašim zahtjevima?
– Podrška je izuzetna. Našu Facebook stranicu prati više od 50 tisuća ljudi, a svakodnevno između četiri i pet tisuća građana koristi hitnu medicinsku službu ili sanitetski prijevoz. Gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske barem jednom godišnje završi u hitnoj. Ljudi vide u kakvim vozilima radimo i koliko je to težak posao. Nažalost, Vlada taj problem ne prepoznaje. Ako se ništa ne promijeni, planiramo organizirati novi prosvjed prije parlamentarnih izbora 2027. godine. Tada ćemo od svih političkih stranaka koje imaju šansu ući u Sabor tražiti da se jasno očituju o našem zahtjevu. Naš je krajnji cilj donošenje Zakona o hitnoj medicini – zakona koji će poboljšati uvjete rada djelatnika i, što je najvažnije, kvalitetu skrbi za pacijente.
Više na: bbzinfo.hr
