Na samom početku drugog dana štrajka sindikata Zajedno imamo potrebu podsjetiti vas na koje sve projekte Vlada premijera Plenkovića troši sredstva iz proračuna, a nemaju „sluha“ za zdravstvene djelatnike.
Republika Hrvatska troši značajna sredstva na različite sektore i projekte koji nisu nužno prioritetni, a mogla bi ih preusmjeriti prema povećanju plaća zdravstvenih djelatnika. Evo nekoliko područja koja su često predmet kritika u javnosti zbog potencijalno neopravdanih troškova:
1. Korupcija i neefikasnost u javnoj upravi: Korupcija i neefikasnost unutar javnog sektora generiraju gubitke. Prema nekim procjenama, korupcija i nepravilnosti u sustavu uzrokuju stotine milijuna eura štete godišnje, što bi se moglo preusmjeriti na zdravstveni sektor.
2. Nesvrsishodni projekti i nepotrebne subvencije: Država financira mnoge projekte, manifestacije i subvencije koje nisu uvijek prioritetne. Ponekad se financiraju nerentabilni projekti, a subvencije usmjeravaju prema sektorima koji ne generiraju dovoljno povrata.
3. Sustav javnih nabava: Sustav javne nabave često je predmet zloupotreba, a nabavljeni proizvodi ili usluge ponekad su preplaćeni. Efikasnije i transparentnije upravljanje nabavama moglo bi donijeti značajne uštede.
4. Visoki troškovi u vojnom sektoru: Hrvatska ulaže u skupe vojne projekte, uključujući modernizaciju vojne opreme i kupovinu borbenih aviona, što su projekti od nekoliko milijardi eura. Dio tih sredstava mogao bi biti preusmjeren prema zdravstvenom sektoru, barem dok se zdravstveni sustav financijski ne stabilizira.
5. Troškovi političkog aparata: Visoki troškovi vezani za održavanje brojnog političkog aparata, uključujući beneficije, plaće i razne troškove za službena vozila, mogu se reducirati. Smanjenjem broja zaposlenih u političkom aparatu i racionalizacijom troškova ostvarile bi se dodatne uštede.
6. Javna uprava i lokalna samouprava: Hrvatska ima veliku javnu upravu s mnogim općinama i gradovima koje svaka ima svoj proračun. To podrazumijeva izdatke za plaće, bonuse, urede i sve prateće troškove. Velik broj općina i jedinica lokalne samouprave često dobivaju sredstva za projekte i infrastrukturu, a prema podacima postoje zbog političkih razloga, a ne zbog stvarne potrebe što rezultira prekomjernim troškovima.
7. Konzultantske usluge i savjetodavni ugovori: Vlada i državne tvrtke često izdvajaju novac na konzultantske ugovore i savjetodavne ugovore čiji rezultati su upitni i ne donose doprinos ili je on minimalan.
8. Promotivne kampanje: Promotivne aktivnosti unutar zemlje za političke projekte i programe, turističke promocije pretjerano su skupe u odnosu na njihovu stvarnu korist.
Naravno da postoji cijeli niz dodatnih stavki na koje Vlada RH troši značajna sredstva.
Neosporna činjenica je da preusmjeravanje samo dijela ovih sredstava na zdravstveni sektor omogućilo bi financiranje povećanja plaća i poboljšanje uvjeta rada za medicinske radnike, što bi dugoročno koristilo i samoj državi, jer kvalitetniji uvjeti rada privlače i zadržavaju kvalificirano medicinsko osoblje.
Članovi sindikata Zajedno ne traže nemoguće, već dostojanstvenu plaću koja odgovara njihovom napornom radu, odgovornosti koju preuzimaju i ključnoj ulozi koju igraju u javnim službama.